Vjerojatno ste već čuli za prokrastinaciju, a možda je i iskusili u vlastitom životu. Prokrastinacija se odnosi na kronično odgađanje obaveza ili zadataka koje trebamo obaviti u određenom vremenskom roku.
Svatko ponekad odgađa zadatke koje mora napraviti. Dešava se da na kraju dana niste obavili sve što ste namjeravali jer više nije bilo vremena. To je normalno i znak je da vas ograničeno vrijeme tjera da odredite prioritete. Problematično odugovlačenje počinje kada ne odgađate bilo koji zadatak, nego onaj najvažniji - i zbog toga se osjećate loše. Kada tijekom dana stignete obaviti sve obaveze na poslu, sve telefonske razgovore i druge poslove, ali se niste posvetili najvažnijem projektu, a ako projekt ne završite na vrijeme možete izgubiti posao, narudžbe ili partnerstvo.
Zašto prokrastiniramo?
Postoji mnogo razloga zašto prokrastiniramo. Odgađamo izvršenje zadatka jer se osjećamo umorno i preopterećeno, ne znamo kako zadatak započeti, mislimo da nećemo imati dovoljno vremena da ga obavimo, zadatak nam izgleda prezahtjevno ili pak neinteresantno i dosadno, ne želimo se suočiti sa anksioznošću zbog toga što mislimo da ga ne možemo učiniti dovoljno dobro i kompetentno ili jednostavno nemamo motivaciju.
Nakon što izvršenje zadatka odgodimo, možemo na trenutak pobjeći od teških osjećaja i osjetiti olakšanje. Međutim, ako to činimo često, tada sve više treniramo odgovarajuće obrasce u našem mozgu i postupno internaliziramo ideju - ako želiš smanjiti stres, odgađaj! Iako racionalno znamo da će nam odgađanje dugoročno naštetiti, naš mozak puno veću težinu pridaje kratkoročnim posljedicama.
Ako se zadaci odgađaju kronično tada postoje dublji razlozi. To može biti nedostatak samokontrole i impulzivnost. Što je osoba impulzivnija manje je sposobna prihvatiti kratkoročne neugodnosti kako bi postigla dugoročni cilj. Nadalje, razlozi mogu biti nisko samopouzdanje, perfekcionizam, tjeskoba, depresija, strah i drugi.
Koje su posljedice?
Bez obzira na razloge, prokrastinacija može imati niz negativnih posljedica na život osobe poput stresa, nedostatka radne ili akademske kvalitete i produktivnosti, smanjenja kvalitete osobnih i profesionalnih odnosa, osjećaja krivnje, tjeskobe, nesanice, slabljenja imunološkog sustava, gastrointestinalnih smetnji i drugih.
Na primjer, studenti koji ne uspijevaju početi pripremati ispite na vrijeme mogu izgubiti godinu i ne završiti fakultet. Osjećaj da nisu sposobni položiti ispite utječe na samopoštovanje, a to najčešće povlači za sobom odustajanje od odlaska na predavanja, povlačenje iz socijalnih i obiteljskih krugova i događanja kako bi izbjegli neugodna pitanja i suočavanje sa problemom. Ova spirala često vodi u depresiju, anksiozne poremećaje i ovisnosti.
Reakcije okoline
Kronično odugovlačenje često nailazi na veliko nerazumijevanje okoline, pritiske, razočarenja i savjete tipa „Pa samo sjedni i kreni!“ do „Moraš bolje planirati!“. To obično samo odmaže i stvara još više stresa te pojačava želju za ponovnim bijegom od zadatka.
Kako pobijediti prokrastinaciju?
Kako bi si prokrastinatori pomogli, moraju razumjeti zašto izbjegavaju upravo taj zadatak, koji je uzrok tome, jer tek tada mogu prestati osuđivati sami sebe i naći rješenje koje im odgovara.
Trikovi za samopomoć kod odugovlačenja
Postoji nekoliko trikova koji nam mogu pomoći:
Krenuti s malim koracima. Bilo da se radi o čišćenju ormara, peglanju, učenju ili nekom zahtjevnom projektu možemo započeti aktivnost ili obavljanje zadatka na jednu minutu. Tako se lakše pokrenemo, a tendencija je da ćemo aktivnost i nastaviti jednom kada smo je započeli. Čak i ako ne obavimo sve odmah, malo napretka može biti veliki korak prema naprijed, a osjećaj da smo u nečemu uspjeli dobar je za nas i daje nam samopouzdanje.
Zadatak koji nam je odbojan ili dosadan krenuti raditi odmah na početku dana.
Zadatak podijeliti u manje cjeline.
Motivirati se - motivacija pokreće akciju. Možemo na primjer zamisliti kakav će biti ishod nakon što započnemo zadatak. Na primjer, čišćenjem ormara stvoriti ćemo više prostora, osjećati ćemo se ugodnije, stvoriti ćemo prostora za nešto novo i slično.
Osigurati si društvo u obavljanju zadatka (nekoga tko će nas poticati i pozitivno djelovati na nas)
Nagraditi se nakon obavljenog zadatka koji nam je težak ili nam stvara stres. Nagrada može biti jednostavna poput pauze za kavu ili čitanje knjige koju volimo.
Ukratko, prokrastinacija nije nepobjediva. Potrebno je razumjeti razloge izbjegavanja i pronaći pravi način kako se suočiti s njima. Ako to ne možemo sami uvijek možemo potražiti stručnu podršku.
Piše: mr. Tamara Žakula, prof. psih.
Ilustracija: Canva
Comments